Kada uzgajate jagode, isplati se slijediti ova 3 koraka i imat ćete jagode za poklon.
Počnite obraćati pažnju na njih u proljeće i oni će vas nagraditi.
To se mora učiniti prije nego što jagode počnu cvjetati.
Korak – otkidanje oboljelih listova
Prvo provjerite svaki grozd listova i uklonite osušene i oštećene listove od prošle godine.
Ako ih ostavite tamo, bolest ili plijesan mogu se proširiti na cijelu biljku.
Osim toga, bolesni listovi bi nepotrebno odvodili vlagu iz zdravih i biljka bi uvenula.
Tako će biti lijepa, zdrava i jaka.
Korak – đubrenje
Prije nego što jagode puste pupoljke, potrebno ih je oploditi.
Budući da je dušik najvažnija komponenta za pravilnu ishranu biljaka, preporučljivo je koristiti dušično gnojivo za jagode.
Gnojite vrlo pažljivo samo oko biljke.
Pazimo da ne dospije na lišće ili srca. Idealno vrijeme za đubrenje je rano ujutro ili uveče.
korak – malčiranje
Slama je najbolja za malčiranje jagoda jer u njoj nema sjemenki koje bi zaplivile naše tlo.
Ni pod kojim okolnostima ne koristite piljevinu ili lišće.
Piljevina je previše gusta, uklanja dušik iz tla, a u njemu se odvijaju procesi truljenja.
Listovi bi zauzvrat prenijeli plijesan na vaše jagode.
Malčiranje zadržava vlagu, suzbija rast korova i ubrzava biološke procese u korijenu.
Kada se malčiraju, jagode brže sazrevaju, a jagode su veće.
Osim toga, plodovi su čisti i lakši za berbu.
Drugi opći savjeti za pravilan uzgoj jagoda
Ove principe uzgoja jagoda prikupili smo za vas od dugogodišnjih vrtlara.
Ovo vam savjetuju ako ćete se baviti uzgojem jagoda, ali i ako ste ih već posadili u bašti.
Dobro je uzgajati jagode na svijetlim, prostranim površinama.
Mogu napredovati i na sjenovitijim položajima, ali sazrijevaju neravnomjerno, kasnije i može biti veći problem sa truležom.
Tlo za uzgoj jagoda treba da bude plodno, dobro drenirano i lakše.
Ako imate težu zemlju u svom vrtu, dodajte pijesak i treset da ga prozračite.
Prije sadnje uklonite korov iz zemlje, a ako imate problem sa jako kiselim zemljištem, preporučuje se dodavanje kreča u jesen (izostavite kreč u proljeće).
Prije sadnje dobro je u tlo dodati stajnjak, drveni ugalj i kalijum nitrat.
Međutim, nemojte pretjerivati s gnojenjem tla i ne zaboravite promatrati dovoljan vremenski razmak između gnojidbe i sadnje. Kako ne bi oštetili sadnice.
Zemljište se mora ostaviti da se odmori – najmanje 2 sedmice.
Možete saditi u bilo koje doba od proleća do jeseni.
Odlučujući faktor je kada želite da uberete plodove.
Od sadnica zasađenih u proleće ove godine ne možete očekivati veliku žetvu, ali one zasađene u jesen daju plodove tokom cele sezone.
Jagode se mogu saditi na različite načine – u široke trake, u dva reda, u tri reda ili u mrežu.
Dvoredna sadnja je najpopularnija.
Kod trakaste dvoredne varijante sadimo dva reda sadnica na razmaku od oko 40 cm u redovima, razmak između redova je oko 80 cm.
Prednost ovakvog principa sadnje je što jagode imaju dovoljno prostora, ne oduzimaju hranljive materije, plodovi su krupniji i kada se pojavi bolest, lako možete locirati, ukloniti i sprečiti širenje bolesti.
Sadnja
Svaku sadnicu stavite u pripremljenu rupu.
Na dno svake rupe dobro je staviti mjericu dobrog komposta ili kompostiranog treseta i ručno pomiješati sa zemljom.
Na taj način ćemo spriječiti i smrzavanje tla, koje se može dogoditi i sredinom proljeća.
U ovako pripremljenu rupu ulijte malo vode i djelimično je prekrijte.
Postavite sadnicu u rupu, malo raširite korijenje da ne bude previše stisnuto.
Također je važno da korijenje nije okrenuto prema gore – to bi usporilo ukorjenjivanje.
Sadnice prekrijemo supstratom, lagano ih rukama pritisnemo do korijena, a tek onda dodamo rastresito tlo.
Površinsko tlo ne smije se previše pritiskati, inače će teško prihvatiti vodu i zrak.
U aprilu vršimo đubrenje jednoprocentnim rastvorom amonijum nitrata, u maju ureom.
Od juna uvodimo kompleksna đubriva sa ravnomernim odnosom hranljivih materija.
Ležamo najmanje jednom dnevno, idealno uveče.
Pazite da ne zadržite vlagu u srcu listova, nanesite na korijen, a ne na listove.
Leave a Reply